Međubiskupijski sudovi u Novom Sadu započeli s radom
U utorak, 2. 10. 2018. godine u Novom Sadu održana je svečana sjednica početka djelovanja Međubiskupijskog suda prvoga stupnja i Međubiskupijskog suda drugoga stupnja u Novom Sadu, koji imaju svoje sjedište u prostorijama Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda.
Početkom 2017. godine biskupi Beogradske metropolije, msgr. Stanislav Hočevar, nadbiskup i metropolita beogradski, msgr. Ivan Pénzes, biskup subotički, msgr. Ladislav Német biskup zrenjaninski, zajedno s msgr. Đurom Džudžarom apostolskim egzarhom za katolike bizantskog obreda u Srbiji, odlučili su pokrenuti postupak uspostave Međubiskupijskih sudova, mjerodavnima za svoje biskupije. Dogovorom biskupa, službu moderatora, odnosno voditelja Međubiskupijskih sudova će vršiti nadbiskup i metropolita beogradski.
Odluku o osnivanju Međubiskupijskih sudova biskupi su donijeli 19. 9. 2017. godine. Nakon nekoliko konzultacija s Apostolskom Stolicom, Vrhovni sud Apostolske Signature 10. 7. 2018. godine odobrio je Odluku o osnivanju Međubiskupijskih sudova, čime je postupak uspostave završen, te su se stvorili svi preduvjeti za početak rada. Veliki doprinos postupku uspostave savjetom i stručnom pomoći su pružili Međubiskupijski sudovi u Zagrebu. Željom biskupa Međubiskupijski sudovi počinju s djelovanjem 11. 10. 2018. godine, na dan otvorenja II. Vatikanskog sabora i blagdan sv. Ivana XXIII, pape.
Svečanoj sjednici su, osim biskupa potpisnika Odluke o osnivanju Međubiskupijskih sudova u Novom Sadu, nazočili i srijemski biskup msgr. Đuro Gašparović, te generalni tajnik Međunarodne biskupske konferencije vlč. Mirko Štefković. Susret je započeo pozdravnim riječima msgr. Stanislava Hočevara moderatora, te msgr. Ladislava Németa predsjednika Međunarodne biskupske konferencije. Nazočno je bilo svih 18 imenovanih djelatnika Suda, koji su ovom prigodom položili propisanu prisegu kod preuzimanja zadaća na Sudu, dok su vlč. dr. Ivica Ivanković Radak, sudski vikar na prvome stupnju i msgr. dr. Zapletán Géza, sudski vikar na drugome stupnju položili i dodatnu ispovijest vjere propisanu kod preuzimanja crkvenih službi.
U djelovanju i funkcioniranju Sudova značajnu pomoć će pružiti sudišta susjednih biskupija. Tijekom sjednice kratka predavanja su održali imenovani suci na Međubiskupijskom sudu drugoga stupnja u Novom Sadu, msgr. dr. Kovács József, profesor kanonskog prava Više teološke škole u Szegedinu i sudski vikar biskupije Szeged-Csanádi, te vlč. dr. Zdenko Ilić, profesor kanonskog prava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i sudac Međubiskupijskog suda prvoga stupnja u Đakovu. Govorili su na temu „Iskustva i izazovi crkvenih sudova u Republici Mađarskoj, odnosno Republici Hrvatskoj“.
Do osnivanja Međubiskupijskih sudova u Novom Sadu u biskupijama su djelovala zasebna sudišta, ali se zbog reforme kanonskog postupka za proglašenje ništavosti ženidbe, sve većeg interesa vjernika i broja parnica, a sve manjeg broja djelatnika suda, pojavila pastoralna potreba za reorganizacijom postojećih struktura, odnosno za osnivanjem zajedničkog Međubiskupijskog suda. Sjedište Suda je u Novom Sadu, ali će zato u svakoj biskupiji djelovati Istražni odsjek, što znači da će zainteresiranim vjernicima i strankama biti pojednostavljen pristup, jer će moći dolaziti također i u Beograd, Suboticu, Zrenjanin, Ruski Krstur. Na taj način je ispunjen jedan od ključnih naglasaka reforme „blizina suca i stranka“. U praksi, sva komunikacija između stranaka i suda će se odvijati na spomenutim mjestima gdje će vjernicima biti značajno olakšan pristup, dok će se unutar samog sudišta komunikacija odvijati na nešto drugačiji način. Nadalje, ovakvim pristupom osigurava se racionalna rasporedba sudskih djelatnika, i konačno, osigurava se višejezičnost, što je od iznimnog značaja za biskupije koje spadaju pod mjerodavnost Međubiskupijskih sudova.
Međubiskupijski sudovi, iako su po svojoj naravi pravna struktura unutar kanonskog uređenja Crkve, svoju konačnu svrhu nalaze u utvrđivanju istine o valjanosti svetog ženidbenog veza, jer je materija kojom se Sudovi bave, gotovo u cijelosti ženidbene naravi. U tom smislu, krajnji cilj je pomoć vjernicima koji se nalazi u različitim ženidbenim situacijama. Sudovi tako dobivaju svoju primarnu pastoralnu svrhu, jer se kroz sve to nastoji pomoći vjernicima, pa čak i kad je ženidbena situacija nepopravljiva, da se osjećaju prihvaćenima od Crkve.
